O svemu

Tešanj

Februar 26, 2008 – 10:38 pm

Tešanj.

Grad u koji vas put nikada neće nanijeti.Ovo je grad u kojeg morate maksuz doći.A kad dodjete? Il' 'nako, il' nekim poslom, to je opet grad iz kojeg nikuda nemožete otići, nego se samo vratiti.

I samo Allah dželešanuhu zna zašto grad nastade na tom mjestu i zašto je takav kakav jeste.Ove naše insanske mjere i razlozi u Tešnju baš i ne vijede puno.

Kada neko prvi put dođe u Tešanj, odmah će mu u oči pasti stari grad kojeg Tešnjaci zovu jednostavno Gradina.A šta bi drugo?

 

Impresivna utvrda smještena je na visokoj kamenoj i strmoj litici koja dominira okolicom.

Kad Tešanj gledate sa Gradine čini vam se da je nekako poklopila grad.  Kad Gradinu gledate iz grada, učini  vam se da kao da je grad jedna velika džamija, a Gradina preljepa munara.

Po površini od 6296 kvadratnih metara Gradina spada medju najznačajnija utvrdjenja u BiH.Utvrda je na ovom prostoru postojala, kako su pokazala arheološka iskopavanja, još u prahistorijskom periodu. Gradnju su, najvjerovatnije započeli Iliri, adaptaciju i dogradnji izvršili Rimljani.Razrušena je u prodorima Slavena u šestom i sedmom stoljeću, da bi poslije formiranja srednjovjekovne bosanske države, kada su ratovi učestali, bila značajno obnovljena i dogradjena.Budući da je bila duboko u unutrašnjosti , tvrdjava nije imala osobit značaj za turske vlasti, pa je bila zapuštena sve do rata 1737. godine kada je značajno obnovljena. Tada je iznad ulazne kapije postavljen tarih na kojem piše: ''Gradnja velike kule izvedena 1158.godine (godine po hidžri, što odgovara 1745/46. godini), a gradnja tabije 1159. godine (odnosno 1746/47. godini).Ova gradnja izvršena je po naredjenju visokih plemenitih vezira, mušira, gospode Ali-paše i Sulejman-paše.Neka im je slava trajna.Povjerenik gradnje je bio kapetan Alija, pa neka je za to obilato nagradjen''. Iz tog vakta je i današnja forma i veličina Gradine.

O Tešnju u spisima Hamdije Kreševljakovića nalazimo sljedeće: ''Tešanj, grad u Usorskoj banovini, sagradjen je na strmom brežuljku što se diže u sredini današnje varošice istog imena.gornji dio grada nastao je još u srednjem stoljeću, a današnji sagradiše Turci 1115, odnosno 1703/04. godine za vladavine sultana Mustafe i bosanskog  vezira Mehmed paše.Grad je prostran i dobro očuvan.

 

Tešanj se prvi puta spominje 1461. godine u jednoj ne baš pouzdanoj povelji.turci su ga zauzeli oko 1512. godine.Posadom je zapovijedao dizdar, a od prvih godina 18-og stoljeća u tešnju je sijelio kapetan.

Anonimni opis Bosne navodi da su  u gradu smješetene tri baterije topova i 15 velikih topova.Godine 1833. bio je tu 31 top..Godine 1804. bilo je u ovom gradu oko 20 čuvara.Neki Emin Ahmed Misri bio je baščauš i tufekčija u gradu Tešnju 1793. godine.On je uvakufio jednu knjugu koja kasnije dospijeva u Gazi Husrefbegovu biblioteku u Sarajevu i nosi broj 649.Grad je 1838. godine bio potreban popravku i nije napuštan sve do 1840. godine.''

O Gradini u narodu ostadoše moga predanja. Po jednom u Gradini je bila neka duboka tamnica u kojoj završiše mnogi koji nisu bili po volji jal vlasti jal kakvom moćniku, puno žena uhvaćenih u preljubi i drugih nesretnika.

Po drugom, i u tešnju je zazidana mlada dojilja kojoj ostaviše otvor da doji svoje dijete.Pa dugo iza toga je sa tog mjesta kapala voda i koja žena nema mlijeka da doji dijete,nastruže sedre sa tog mjesta i natrlja svoju dojku,mlijeko odmah dodje.

Po onom najmladjem predanju, prije nekih tridesetak godina sa Gradine se svaku noć čula strašna huka.Pričalo se da  se u Gradini nastanila strašna aždaha.I jednu noć nekoliko odvažnih Tešnjaka pope se na Gradinu, kad tamo samo jednaobična, istina nešto veća sova.Sova je uhvaćena, preparirana i i dan danas se nalazi kod jednog Tešnjaka.Tako se priča.

Kao najtužniju godinu i tešanjska Gradina i tešanjska čaršija pamte 1697. kad ju je Eugen Savojski, ne mogavši osvojiti Gradinu u potpunosti porupio i popalio.

Snažan razvoj tešanjska čaršija doživljava u 17-om i 18-om stoljeću.Tada bilježimo preko 40 zanata.Brojni trgovci dolaze u Tešanj.Hanovi su puni putnika, jer je Tešanj tada raskrižje karavanskih puteva.Grade se vodovod i hamam i pišu i prepisuju knjige na bosanskom, arapskom, presijskom i turskom jeziku.U tešnju se tada školuje i jedan od najplodnijih alhamijado pjesnika, Abdulvehab Ilhami Žepčak, koji je tu stekao idžazetnamu 1810. godine.

Teče rječica Tešanjka kroz po Tešnja, pa obavija oko Gradine i kao da donosi riječi Zuke Džunhura, koji je kao niko u svijetu znao proniknuti u bit svakog grada.Zuko je davne 1958. godine napisao o jednom svetom brdu u Arabiji: Italijani bi ovdje podigli crkvu, Amerikanci bazu,francuzi hotel,Libanci kockarnicu.Bugari bi ovdje sagradili veliki naučni institut za borbu protiv zagraničnog sujevjerja,Tirci bi po običaju podigli karaulu.arabljani nisu podigli ništa.'' Oni koji vjeruju znaju i zašto.

A kad gledate Tešanj i kad malo bolje upoznate Tešnjake postanete sigurni samo u jedno.Tešnjaci bi na svakom dijelu dunjaluka uvijek sagradili Tešanj i on bio opet bio isti ovakav.