Mostar

Februar 24, 2008 – 9:03 pm

Mostar. Grad u kome teško možete odrediti da li je grad takav radi ljudi ili su ljudi takvi zbog grada u kojem žive. Da li je grad tu radi rijeke, ili je rijeka tu radi grada.Da li grad dobi ime po mostu ili mostarima. Biće, da je to sve ipak zbog ljudi koji grad Mostar načiniše dragim kamenom koji najsjanije sja u dijademi zvanoj BiH.Ljudi, koji sačuvaše i svoju i bit Mostara. I opet polahko i strpljivo bruse i sastavljaju svoj dragi kamen.Jer Mostar je uvijek bio dragulj u kruni za carske glave. Vratimo se u šezdesete godine 16-og stoljeća,u vrijeme prvih decenija turske okupacije BiH.Nakon što je osigurala prevlast na ovom području i slomila poslednji otpor, Jajačku i Srebreničku banovinu, Turska imperija je počela s izgradnjom svog ekonomskog, infrastrukturalnog i odbrambenog sistema u BiH.Iz tog razdoblja datiraju mnogi velelijepni graditeljski radovi turskih neimara, od kojih su upravo mostovi ostali kao trajno svjedočanstvo ljepote te gradnje, premoštavajući vode ovdašnjih rijeka sve do naših dana. Stari most dovršen je 1566.godine.Projektirao ga je turski neimar Hajrudin, učenik naimara Sinana, da bi premostio zelenu Neretvu u kasabi koja je u to doba bila ispostava Osmanskog carstva u južnoj BiH.

Upravo te 1566.godine, kada je završena izgradnja mosta na Neretvi, počela je novija povijest Hercegovine i njenog središnjeg grada Mostara.Od tada do današnjih dana most je bio stalna inspiracija, centar okupljanja, sila koja je na okupu dražala Mostar. I za gradnju starog mosta vezane su mnoge legende.Možda je najkarakterističnija ona koja govori o tome da je most sagradjen na velikoj ljubavi, odnosno da je u nju i bukvalno ugradjena velika ljubav. Kako je Hajrudin počeo graditi most, tako su i počele nevolje, kaže ta legenda.Što se po danu sagradi, Neretva bi po noći srušila. Hajrudin, očajan kani odustati od gradnje dok mu jedne noći u snu nešto ne kaza da u temelje mosta mora zazidati dvoje najzaljubljenijih mostaraca. Tako i bi. Osta priča da samo tolika ljubav može u zraku trideset i više metara iznad rijeke, držati luk starog mosta. Druga legenda kaže da je Hajrudin kad je sagradio most vjerovao da će kada se skinu skele i oplate, most pasti u rijeku.Stoga je naredio da se skele skinu tek kad on podobro odmakene prema Turskoj.Srećom majstor je bio majstor i mostu ništa nebi po skidanju skela. Most je u dugoj povijesti preživio brojne sukobe, bune i ratove.Izdražao je svašta sve do 9-og novembra 1993 godine, kada je svijet s užasom posmatrao kako artiljerija i tenkovi Hrvatskog vijeća obrane ruše stari most.Nakon što je pogodjen sa čak 86 granata, stari most se stropoštao u Neretvu.Od tada pa do završetka radova skoro čitav svijet je pomogao da se stari most ponovno sagradi. Prvi značajniji dogadjaj na srušenom starom mostu se desio 23. juna l994.godine kada su improvizani most podignut pored srušenog ,zajedno prešli, ministar vanjskih poslova Njemačke Klaus Kinkel, predsjednik Predsjedništva Republike BiH Alija Izetbegović, predsjednik Hrvatske Franjo Tudjman i tadašnji gradonačelnici istočnog i zapadnog Mostara Safet Oručević i Mijo Brajković.Tada je poslana snažna poruka da će obnavljenje Mostra teći upravo kroz obnavljanje starog mosta.U decembru 1995.godine češki predsjednik Vaclav Havel sa ruševina Straog mosta šalje poruku za njegovo obnavljanje.

18.juna 1996.godine tadašnji predsjednik Turske, Sulejman Demirel i Alija izetbegović potpisuju protokol kojim Turska daje milion dolara za početak obnove mosta. 17. novembra 1996.godine taj milion je i operativan.Te godine podršku obnovi mosta daju mnogi, medju njima i predsjednik SAD, Bil Klinton. Prva faza direktne obnove starog mosta počela je osnivanjem Fondacije za obnovu koja je ozvaničena 2.jula 1997.godine.Odmah po osnivanju Fondacije od 2 do 30 jula oraganizovana je prezentacija Mostar 2004.Po završetku radionice od avgusta do novembra 1997. godine startala je početna faza rekonstrukcije mosta, koja je predvidjala vadjenje kamena srušenog luka iz Neretve.Polovinom septembra iste godine počela je montaža platforme. 29.septembra 1997.godine,prvi kamen težak oko pet tona, izvadjen je iz Neretve i položen na ovu platformu.Vadjenje kamena potrajalo je skoro dva mjeseca,da bi napokon u noći 21.novembra u 1.30 sati, bio izvadjen i poslednji kamen luka starog mosta koji se nalazio na dnu Neretve, odnosno izvadjeno je ukupno 158 komada dijelova starog luka. U novembru iste godine objavljena je knjiga UNESCO-a o rehabilitaciji Starog mosta i Starog grada.Oko starog mosta stvoreno je partnerstvo koje su nosili UNESCO, Grad Mostar, Svjetska banka, Hrvatska, Italija, Turska, Francuska i Luksemburg. Krajem juna 1998.godine predana je prijava za uknjiženje Starog mosta i povijesne zone Mostara u Svjetsku graditeljsku baštinu UNESCO-a.Uskoro UNESCO i Svjetska banka, koja je po prvi puta u svojoj povijesti izdvojila 4 miliona dolara za rekonsrukciju jednog povijesnog objekta, objavljuju da će pomoći obnovu.Evropska komisija se priključuje 12.novembra 1998.godine. Daljni zamah obnovi Starog mosta dalo je formiranje Agencije za obnovu na nivou Grada Mostara. Nakon formiranja agencije za obnovu, počeli su ozbiljniji radovi na rekonstrukciji mosta, i to ispitivanjem okolonog tla, te rješavanjem složene problematike tehnologije gradnje i statike mosta.U tom razdoblju riješene su sve tri tajne graditeljskog umijeća neimara Hajrudina.Način izgradnje temelja mosta, geometrija luka i način vezivanja medju kamenovima mosta.Nerijetko je istraživanje Hajrudinovog graditeljskog umijeća uporedjivano s ispitivanjem i rekonstrukcijom egipatskih piramida.

  1. 4 Responses to “Mostar”

  2. Lijepo napisano a i slike su
    prelijepe

    By Fruit on Feb 24, 2008

  3. bio sam u Mostaru prije 18 godina, nikako da me put dole ponovo odvede, a prelijep grad zaista

    senad

    By admin on Feb 25, 2008

  4. Ja kroz Mostar tek prošao, u oktobru 2004. (prilikom puta u Dubrovnik), taman kad se Stari most ponovo dizao iz mrtvih, i sjećam se grafita u zapadnom dijelu Mostara: “JEBO VAS STARI MOST”.

    By Herceg on Feb 25, 2008

  5. Lijep članak, nadam se da će ih biti još…

    By bakir on Feb 25, 2008

Post a Comment